Play Live Radio
Next Up:
0:00
0:00
0:00 0:00
Available On Air Stations

Tas ixh aj sjakchji jun hospital yik yune chonhab’ yik jeb’ nik vacuna COVID ha eb’ nik tzat ja norte

A woman sits at a desk smiling
Carter Barrett
/
Side Effects Public Media
Ana De Gante, directora de ESL en Seymour Community Schools, yuj to tzxhaj jeb’ yab’i tas yal ixh yuj to sk’b’ sb’isil jeb’ tzkuywi ja yolxok chonhab’ yik kuywal.

Read this story in English here.

Lea este artículo en español aquí.

A jaye’ k’u ja nene yatutal yik vacunas COVID-19 ja yik yatutal antwam, ixh tz’iln ati yatutal antwam, Bethany Daugherty, say yila’ a k’ojnk’ojnal jeb’ tz’ib’il kani. Jeb’ nik sb’isil jaye’nhej jeb’. Kojni jun 30 anma’ stz’ib’ej sb’a sek tzxhaj svacuna.

"Pensé: 'Bueno, 30 yel wach’ yik to may paxh junok”, xyala’ Daughtery, yojtak yik swach’ilal sk’ojol yet’ swach’ilal yatutal yik antm anma Centro Médico Schneck ja yol niwkil chonhab’ yik Seymour, yik sur de Indiana.

Jeb’ yune yatutal yik vacuna yik waresma xyilkot teb’ niwan sb’isil jeb’ tz’at ja Norte yik América Central yik Seymour, Indiana, tz’och pax jeb’ tzyal junhxok ti’ehal yik Guatemal.

Sla’nil yik xajchi nik yab’il, Daugherty xyij b’eyok nik yatutal antwam sek to tzk’ib’i sb’ey jeb’ hispana yik niwkil chonhab’. Syamni eltchi sb’a yet’ yatutal kuywal, yatutal lesal, yet’ jun tzo’onxo kolwaj jum. Yamn yet jeb’ ay yopiso yik chonab’, xkolwaji ya’n ati jun tzo’on mulnajum COVID-19 yik 2020, yik xajn el yich spojn el jeb’ jun ab’ix yik COVID.

Ja yik nik vacuna COVID-19 xajn ochi sk’ib’i ja junxo ab’il, nik stzolil ayk’xo a yet’ul yik tzyalni eb’ yet sti’. Jeb’ mulnaju ixmulna jeb’ sek jeb’ tzab’ni junxok ti’ehal tzyak’ jeb’ stiempo yajk’i ja nene’ yatutal antwam. Chab’ yatutal anwam ix k’ochi a yatutal lesal Catolica yet’ul aj smulnaj jeb’ ja español . Yet’ chab’xo b’ob’il juj yatutal lesal yik jeb’ chonhab’ tzyal Chuj.

Bethany Daugherty, health and wellness education specialist at Schneck Medical Center in Seymour, Indiana. She helped launch the Hispanic Health Task Force in early 2020.
Carter Barrett
/
Side Effects Public Media
Bethany Daugherty, jeb’ yojtak yilxhi yik wach’ sk’ojol yet’ yatutal jeb’ antwan anma Schneck en Seymour, Indiana, xhkolwaji ya’n ati jeb’ antwam yik Hispana ja yik xhajan cha’an yik 2020.

Daugherty yuj to xyala’ nik stak k’ojlal yuj to jaywanh nhej sb’isil aj junxok sgrupo yik mulnajel, jeb’ xyijchi yemnhakilal “xyalni:'Betania, manh ja na’a, manh ja na’a, niwn tik oj yujxoni. Oj yijkoteb’ swach’il sk’ojol anma’, oj yijkoteb’ sfamilia”. Yet’ sb’oneb’”.

Kaw niwan jeb’ yune chonhab’ yik Estados Unidos, icha Seymour, tox yiljeb’ nik yipalil jeb’ tz’at a Norte ja yojol nik lajnheb’ ab’il. Jax tik nek’, jeb’ anma’ yet’ pax tzsolil antem anma jeb’ ay snab’en skoltni jeb’ anma’ tzyal junxok ti’ehal ja inglés wan sb’on sb’a jeb’…Yet’, junjun ejem nik kolwal chinhej s’ati a yojoltak ja español yet’ tz’och pax junxo ti’ehal jab’wal tzalxi, icha nik sti’e jeb’ meb’a, chuj, tzyal icha jeb’ kajan a Seymour yet’ pax jeb’ atnak a yik Guatemala.

Por lo tanto, se requirió algo de creatividad, y la ayuda de un puñado de estudiantes de secundaria trilingües de Seymour, para asegurarse de que esos residentes tuvieran acceso a la información en su idioma en la clínica de vacunas.

Yuj cha jun, sayx’ochta junxo nab’enal, yet’ skolwal jun tzo’on kuywom tzyal oxe’ ti’ehal yik Seymour, sek kaw chekel jeb’ kajan tzyab’ jeb’ icha tas tzalxi ja sti’ jeb’ ja nene yatutal yik vacunas.

Tzalx ab’ix a mach yel tzyala          

Jeb’ nik b’ab’el k’u yik yab’il, Daugherty xyala jeb’ tz’iln ati’ yatutal antm anma’ yojkeb’ to stzchaxi tas tz’aj spojnh ek’ jeb’ ab’ix kaw ay yelchi a skal anma’ hispana yet’ nik chuj yik Seymour; yuj to kaw ja nik tz’ib’il kani ch’oxni to ja nik yab’il to ja nik infecciones yet’ pax hospitalizaciones jeb’ ya’ay hispanos.

Ja jun tzo’on mulnajum yik wach’ ki k’ojol hispana yik niwkil chonhab’ xk’e’chi jun tzo’on sk’ana watsap, yet’ jun tzo’on ju’un yet yab’ixal ji sek tzpojchi ek’i nik ab’ix ja yi COVID-19.

Nik ab’ix tzkichaj kab’i alb’il yuj yatutal antwam yet’ jeb’ tzmulnaji tz’iln ati’ towach’ sk’ojol, “yuj to “hay yip yik tziyalni junok sfamilia mato junok swach’il anma” xi Daugherty.

Ana De Gante, yajal yik inglés icha chab’ stiehal ja Seymour Community Schools, syam sb’a yet’ jun tzoon munajum yik xajn el yich xyala to snib’en jeb’ hay yopiso a yatutal antwn anma ayk’eb yab’ tas oj alxok ja yib’an smulnajel yet’ snib’ jeb’ xyab’i tas stznib’ jeb’ chonhab’ tot k’ochnak a Seymor.

"Tekan kaw ay yelchi toto kaw tzki makle tas snib’en jeb anma hispana Xi De Gante.

Iveth Vásquez jeb’ kajan ja Seymour yik ek’b’anxo 20 años yet’ pax ay yeltchi a jun tzo’on mulnajel yik wach’ sk’ojol jeb´hispano. Ja Honduras, antm anma ay yu’un, matz stak smulnajil ja Estados Unidos wach’kab’ ixta’, Vásquez wach’ mulnajum ja eb’ anma’ yik’ chonhab’.

Jun keb’ niwkil tzxaj elta sb’a yet’ok COVID, xyala, to ja nik tztupni nik ab’ix a yib’n vacuna to ja jeb’ anma’ wan schax a nik redes sociales.

"YouTube kaw tu’", xi Vásquez. "wach’, ay pax ajti’il [ay] matz kab’chi ja swach’ilal. Tekan yik tzk’i kuyni jeb’ anma ja swach’ilal, mas to wal tzxajoch jeb’ svacuna”.

Seymour, Indiana, is the birthplace of musician John J. Mellencamp. A 2019 mural is painted on the side of a downtown music store.
Carter Barrett
/
Side Effects Public Media
Seymour, Indiana, jata’ b’o’b’il nik yik b’it John J. Mellencamp. Jun b’onhb’il yik 2019 b’onb’il jaaslanil jun schonxhi yik syamk’ab’il b’it.

Jun nimkil chonhab’ tzkib’i tzxajsb’a yet’ niwan tas. 

Seymour, Indiana, ay jun tzo’on yanma’il a jun sb’isil 22.000 anma. Icha jun sb’e ken ferrocarril tzpoj sb’a yet’ nik snanhal niwkil chonhab’, yet’ stak’ schaxi junok yatutal lesal a junjun cuadras. A jun niwkil nha a snanhal nimkil chonab’, ay jun b’onhb’il yik nik b’itwon John Mellencamp, Kajan a Seymor. Ay xon junok nab’enal, ixta yilxi icha junok pekti’ chonhb’al estadounidense, jaton stiempohal ix’ati yet’ xjawpaxi.

A junxok k’aj, Seymour sch’x’elta icha junhk k’aj yik Medio Oeste rural wan sjelm jeb’: jeb’ tzchonhni’ tas sk’uxi, niwkil aj tzchonhxi xib’il wa’il yet’ junxok tas tzb’o’i ja hispano wan spoj’eli ja yul chonhab’. Jeb’ nik sb’isil jeb’ nik sb’isil jeb’ nik tz’ib’il matz yak’ jeb’ sb’isil ja wach’ jeb’ kochnak a smasnil yik niwkil chonhab’, pero De Gante, win tziln ati’ yet’ul yik ESL, xyala’ to ja nik niwkil chonhab’ tzyila to kaw niwan tzyal chuj tzkot jeb’ a Guatemala ja yojol yik tzlajwi ab’il.

Tz’ilchjkoti to 90,000 anma’ tzyal jeb’ sti’ jeb’ maya yik Guatemala. Matz ilchajochi jantak jeb’ anma’ tziyala Chuj a Estados Unidos.

Ja nik slajwi nik lajnhe’ ab’il, jeb’ yemkilal yik chonhab’ yik Indiana x’ilkoteb’ jun xk’ib’i, jax pax jeb’ nik yune chonhab’, ja smasanil, tz’emta yokeb’. Nik ultimo xtzib’xkani, ijm spakul nit 92 jeb’ yemkilal yik Indiana x’ilnikot jeb’ to tz’utz’emta sb’isil jeb’ a yik 2010 yet’ 2020. Jax jeb’ nik yemmkilal yik Jackson, ja’aj ti’il tz’ilchaj ochi Seymour, xk’ib’i.

Jeb’ yanmahil hispanos sb’o jeb’ niwan sb’isil. Jaxtik nek, aproximadamente 1 de cada 4 jeb’ kajan ja Seymour tzoch’ox’on el sb’a jeb’ icha hispanos ma to Latinos, jat niwan cha tza’an k’ib’ok a yojol nik 12 por ciento ja 2010. Ja jun tzo’on kuywal ja yib’an sb’isul yik Sura sniwkil chonhb’al, ja spakul smanil heb’ kajan tzch’ox sb’a jeb’ icha jeb’ hispanos mato latinos.

Icha nik sb’o jeb’ tik, sk’ib’cha’an a ja smanil yik Estados Unidos. Jun kuywal yik 2020 x’ilchajkoti to jeb’ hispanos kojni ay 9 por ciento sk’ib’eb’ man metropolitano ok a yik 2017, yaxha sat jeb’ 5 por ciento ciento yik 2000.

Ja Seymour ay tak jun 14 por ciento tzyal jeb’ chuk ti’ehal ja’ Inglés a yatut, yet’ 9 por ciento aljnak eli a yik extranjer.

Jun sk’ib’ sb’isil chonhab’ yik skot jeb’ a junxok chonhb’al kaw niwan tas tzjelwji, jawal yik xjawi nik yab’il kaw niwan xyil chamok sb’a jeb anten anma’ tzya’an pax sb’a nik chuk ti’ehal yet’ pax tu’ snab’en gobierno yet’ pax yatutal antem anma’.

Tzyam sb’a yik tzmakni jun yune’ mulnajel

Ja yik xaj’on och jeb’ smulnaji snan jeb’ a yiwan jun nene yatutal vacuna yik waresma ek’nak, Nik yatutal anwon eb’ tz’ab’ni tas tzuji a junjun tas sb’o jeb’ listo. Pero Daugherty xyala’ to yoktak yet’ nik mulnajel cha tzek’ jeb’ ja nik ti’ Chuj ijmwal yayilxi. Jaxa jun ratohil cha, kojni ay jun anma tzyal Chuj a yojol a kal jeb’ anwom yik yemmkilal yik Jackson.

“Ayonh ocho icha, tzyal junxok ti’ehal ma’oj elchi sb’oni smasanil kojon toto tzkinib’ej (nik anma’) ayk’i ja smasanil k’u”, xi Daugherty.

Ja sb’o’on b’al, Yik Gante x’elchi yaw ja jeb’ skuywon tzyala oxeb’ ti’ehal, tzyal pax jeb’ inglés, español yet’ chuj xyalna jeb’ tol tzyalte sb’a jeb’ to tzyal jeb’ junxo ti’ehal a nik nene yatutal vcuna. Jeb’ kuywom cha xajch sb’a skolwaji xaj jeb’ skuywal a yib’an ak’to paxti’ yik antem anma’.

“kaw wach’ tzyab’i yuj to skolwuji”, Xi De Gante. “jojkach, tekan kaw niwan yelchi tzyab’i. tekan tzyab’kot sb’a jeb’ to niwkil yelcheb’ a skal anma’”.

Carter Barrett
/
Side Effects Public Media
Miranda Keith Mateo Sebastian kuywojun a yik tzlajwi ab’il ja Seymour High School. Tzyal inglés, español yet’ jun ti’ehal indígena maya, chuj, yet’ xhkolwaji yab’ni ja yune’ yatutal yik vauna yik COVID 19.

Juneb’ neb’ nik kuywon tik, Miranda Keith Mateo Sebastian, kuywujum yik ultimo ab’il yik xab’il kuywal, tzyala chuj yet’ español. Ja snun yet’ oxwan yuktak x’at jeb’ Seymour ix kot jeb’ a Guatemala.

Kaw wach’ yuj to kaw chitzalaji snab’en yik skolwaj ochi ja jeb’ anma’ sek to wach’ yalneb’ Inglés xi Xapin.

Yuj to ay pax jeb’ tu yalni ja jeb’ unnab’il tz’at jeb’ junxok chonab’ man yowlalok tzalxajeb’ jun ab’ix a yib’an sk’inal jeb’ yet’ sfamilia mato a schonab’ yuj to tzyal jeb’ kaw niwan mulnajel yib’an jeb’ nik unin tik yu to ja’ jeb’ tzi’en eki yik jeb’ nik icham anma’

“Kaw niwan tas wach’ kalni ja yib’an jeb’ unnab’il skoti a junxoj chonhb’al…yuj to kaw niwan yelchi yuj to jata ay ajti’il tz’och jeb’ yal junxo ti’ehal, “kaw yel” jaton niwan cha kaw niwan tas stu’al, niwan cha kaw niwan yelchi a sfamilia jeb’”, xyala YamiléMolina sayon ila’ yik sya’ilal sk’inal ja yatutal nimkil kuywohal yik Universidad de Illinois en Chicago.

Nik kaw wach’ tzyik tzon k’ochi a skal anma’ yik kisayon kila icha nik tzb’ohi a Seymour, xi Molina. Toto pax jeb’ nik kuywom yik xab’il tznib’e jeb’ tzkolwaji yet’ yalneb’ a anma’ paxtinkab’ jeb’ yet’ jeb’ yuj to ay swach’ilal oj icha yuj jeb’ yik smol b’oneb’ yik vacuna COVID.

“Jeb’ nik kuywom cha manh ixta’okeb’” xi jeb. “Yuj cha tzin nani manh wach’ ok to ay junk b’ee aj tz’ocheb’ kuywom yet jeb’ kelemtak”.

Yik tzb’o junok yatutal vacuna, Daugherty xyala’ to heb’ nik munnjum xyilni koti heb’ wach’ yet’ heb’ tu’ yik tzya’an och jeb’ nik kuywom yik schab’il icha tzayab’ junhxok ti’ehal. Nik kaw jow yaoni stu’al yuj to x’alxi a yib’an coronavirus. Ja’ nik swach’ilal yiko, jeb’ nik kuywom aychpaxeb’ yet’ jeb’ anma’ hispanos yet’ tzyalneb’ chuj yik Seymour yet’ kaw ay stojol jeb’ skolwaj ochi jeb’ anma’ sek wach’ tzyab’ jeb’.

Yechel nik yik tz’onh elta ja kojoltak

Nik yatutal anwam tzyala to ix ochi swacuna jun 400 anma’ ja’ jeb’ yune’ yatutal vacuna b’ob’il yu jun tz’o’on mulnajum yik tzmakxb’axi Hispana. Nik yune yatutal anwom ma’ix yilkoti jankeb’ nik anma’ kajan yet’ tzyalon chuj, jaxpax Daugherty xyala jeb’ nik smulnaji xkoti to kaw niwanh sb’ey jeb’.

Daugherty slajchi sayon yila to niwneb’ tzmuljni matz tak kib’isneb’.

Jeb’ mulnajum wan sayneb’ yila’ tas snib’xi a jun nene yatutal anwom nik yik yipalil yik COVID-19 xi.

Icha tz’aj snani yatutal antwam kaw wach’ paxi yujwal tihox yuj yipalil nik mulnajel, xi Vásquez. Kajan a’akto k’ochnak jaxtik nek yojkeb’ nik yatutal antwam to chekel yaji ja’ jeb’ tzat k’ochi. Jaxtik nek, tanhwej, junxok b’eyb’alil a junjun k’u, icha tzmakx b’axi mato tzsayx’ila a junjun ab’il, matz ki xiwi yuj jeb’ yet’ manh kojkok jeb’.

"Seymour kichonhab’ yaji, katut yaji ,xi , dijo Vásquez. "Jaton skalek kani ja ki kalek, wach’kab’ chujchuj chonhb’al tzonh koti”.

Jun nik ik’ti’al tik tz’ali yin Side Effects Public Media , jun mulnajil alm ab’ix yik antwom anma’ con sede en WFYI. Siga a Carter en Twitter: @carter_barrett.

Carter is a reporter for Side Effects Public Media and WFYI in Indianapolis. She can be reached at cbarrett@wfyi.org.